Britanci u četvrtak na referendumu glasaju o izlasku iz Evropske unije, što može imati dugoročne i nesagledive posledice ne samo za njihovu zemlju, već i na ostatak Evrope, ali i sveta.

Povećane šanse za izlazak Velike Britanije iz Evropske unije su do prošle nedelje gurale svetske berze u crveno pošto se smatra da bi Bregzit izazvao recesiju u toj zemlji, ali i ozbiljno ugrozio trgovinu s ostatkom Evrope, kao i sa drugim značajnim trgovinskim partnerima kao što su SAD.

Uporozenja svetskih institucija, u prvom redu Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, ali i engleske centralne banke, da bi izlazak iz Evropske unije izazvao ozbiljne troškove za britanske građane predvodnici kampanje za Bregzit su odbacivali navodeći da je reč o kratkoročnim nedaćama posle kojih bi Velika Britanija procvetala neopterećena birokratijom i obimnim regulativama Brisela.

Argumenti finansijskih autoriteta, međutim, izgleda da nisu dopirali do samih Britnaca, pošto su ankete do prošle nedelje pokazivale da vodi tabor za izalazak iz EU.

S druge strane, kladionice su ipak davale znatno veće šanse za pobedu tabora za ostanak, mada su i te šanse bile smanjivane kako su ankete pokazivale vođstvo pristalica izlaska iz EU.

Do obrta je došlo prošle nedelje kada je ekstrmeni desničar Tomas Mer uz poklič „Britanija na prvom mestu“ ubio poslanicu laburista i snažnu zagovornicu članstva Velike Britanije u EU, Džo Koks.

Od tada ankete pokazuju da tabor za ostanak dobija na podršci, dok su kladionice opet povisile kvote, pa daju tri puta veće šanse da će na referendumu biti izglasan ostanak Britanije u EU.

List Fajnenšl tajms preneo je juče da je funta, koja je doživela teške udarce usled zabrinutosti oko Bregzita, zabeležila najviši skok u poslednjih osam godina pošto je niz anketa ukazao da su veće šanse za ostanak u EU.

Novi rezultati kao da su doneli olakšanje i u ostatku sveta, pošto su berze živnule.

Mada se i dalje spekuliše kako ubistvo poslanice Koks može uticati na ishod referenduma i sam lider desničarskog i evroskeptičnog Ukipa Najdžel Faradž je rekao da je tom tragedijom tabor za izlazak izgubio zamajac.

Mada ankete pokazuju da je ishod referenduma i dalje neizvestan, s oko 44 odsto za naspram 44 odsto protiv izlaska Britanije iz EU, istraživanja sugerišu da se neodlučni birači sve više opredeljuju za ostanak u EU.

Referendum o izlasku Velike Britnije iz EU raspisao je premijer Dejvid Kameron koji je to najavio u predizbornoj kamanji prošle godine pod priskom desničarskog Ukipa koji je zapretio da bi konezervativcima mogao uzeti deo biračkog tela, ali i samih torijevaca kod kojih već dugo postoji jaka evroskeptična struja.

Predvodnici kampanje za izlazak iz Evroske unije su Faradžov Ukip, ali i deo Konzervativne partije, uključujući polovinu njenih poslanika, kao i pet ministara u vladi Dejvida Kamerona, kao i nekoliko poslanika laburista. Premijer Kameron se zalaže za ostanak uz argument da je početkom godine isposlovao dobar paket reformi EU koje će zaštiti Veliku Britaniju od dalje i čvršće integracije Unije.

Mada je Kameron za ostanak u EU, sama Konzervativna partija nema stav o tome pošto je oštro podeljena. S druge strane, opoziconi laburisti i njihov lider Dežermi Korbin su čvrsto za EU, kao i Škotska nacionalna partija, liberaldemokrate i velški Plaid Kamri.

O referednumu su zauzele stav i brojne javne ličnosti i mediji.

Za izazak su tabloidi Dejli ekspres, Dejli mejl, San, ali i ozbiljne novine poput Dejli telegrafa i Sandej telegrafa, kao Sandej tajms. Za ostanak su Tajms, Gardijan, Fajnenšl tajms, Indipendent, kao i nedeljna izdanja tabloida Sandej mejl i Sandej miror.(Novosti)