MOSKVA – OD STALNOG DOPISNIKA

DA li će 20. febrara početi primirje o kojem su dogovor postigli pripadnici ukrajinske armije i, s druge strane, vojske Donjecke i Luganske narodne republike – kako je najavio u Minhenu ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov posle razgovora s kolegama iz Nemačke, Francuske i Ukrajine – pre svega zavisi od toga hoće li rukovodstvo u Kijevu uspeti da zaustavi odrede svojih nacionalista. A oni su odlučni da blokiraju železničke i automobilske puteve ka Donbasu.

Iako je predsednik Petar Porošenko obećao da će deblokirati železnički pravac preko kojeg ukrajinski gradovi dobijaju iz Donbasa ugalj za fabrike i toplane, ukrajinski nacionalisti se ne potčinjavaju i izjavljuju da neće popustiti. Ukoliko to ne uspe da reši, pitanje je o kakvoj se uopšte realizaciji Minskih dogovora može govoriti, a osim toga stanovnici većeg broja gradova u Ukrajini neće imati grejanje i struju.

Teško naoružanje trebalo bi da počne da se povlači. OEBS namerava da formira 20 bezbednosnih zona u Donbasu na liniji razdvajanja dveju zaraćenih strana u kojima će biti oko 800 međunarodnih posmatrača, izjavio je generalni sekretar te organizacije Lamberto Zaner. Interesantna je njegova ocena u vezi sa izborima u Donbasu koji su predviđeni Minskim dogovorom. Zaner kaže da u Kijevu nemaju jasnu predstavu o tome kako bi ti izbori trebalo da budu organizovani na „okupiranim teritorijama“.

Ako Porošenko ne bude mogao da umiri svoje najratobornije nacionaliste, neće moći da se stvore uslovi za dugoročno primirje, i pitanje dana je kad će opet planuti novi rat.

Glavni problem je to što mnogi „jastrebovi“ u Kijevu doživljavaju davanje bilo kakve autonomije Donjeckoj i Luganskoj oblasti kao poraz i spremni su da opet krenu u rat. Da ukrajinska armija ima snage da pobedi vojsku Donjecke i Luganske republike u Kijevu ni trena ne bi čekali da ponovo ratuju, ali se boje da Rusija ne podrži Donbas, pa da Porošenko doživi još jedan veliki vojni poraz.(Novosti)