Zelena tranzicija pod znakom pitanja?
U EU raste otpor prema zelenom planu. „Kriva je ekstremna desnica“
ČINI se da je Europski zeleni plan, donedavno ključna misija u Bruxellesu, pod sve prijetnjom uoči europskih izbora jer u Uniji raste otpor njegovim troškovima i posljedicama.
Prosvjedi poljoprivrednika, zabrinutost potrošača zbog troškova života i oklijevanje nekih zemalja već potkopavaju ambiciozni plan Europske unije da postane ugljično neutralna do 2050.
„Europski zeleni plan naša je nova strategija rasta“, najavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na početku svog mandata 2019. godine, dok je predstavljala desetine zakona za ispunjavanje klimatskih ciljeva. Pet godina kasnije, ton se promijenio.
„Kriva je polarizacijska strategija desnih stranaka“
Sada industrija i poljoprivrednici osuđuju nove „terete“ koji su im natovareni na leđa. Članice EU-a, uključujući Francusku, pozivaju na „stanku“ u daljnjim mjerama.
„Ova reakcija usmjerena je na poljoprivredna područja. Ne vrijedi za energiju, industriju, transport“, tvrdi Pascal Canfin, predsjednik Odbora za okoliš Europskog parlamenta.
Za ovo stanje krivi „polarizacijsku strategiju“ desnih stranaka.
Europski pučani, odakle potječe Von der Leyen, pretvorili su pitanje proizvodnje hrane u izborni gambit
Usvojeni su mnogi zakoni iz Europskog zelenog plana poput prestanka prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem do 2035., carine na ugljik ili pravila protiv uvoza robe iz deforestiranih zona.
No, zamah je prekinut prošle godine sa zakonima koji su trebali smanjiti kemijske pesticide i potaknuti obnavljanje ekosustava jer desne struje smatraju da bi mogli potkopati proizvodnju hrane u bloku.
Najveća skupina u Europskom parlamentu, konzervativna Europska pučka stranka (EPP) iz koje potječe Von der Leyen, pretvorila je to pitanje u izborni gambit. Poljoprivredno zemljište i šume „trebalo bi puno bolje zaštititi“, a poljoprivrednike ne bi trebalo smatrati „neprijateljima klimatske politike“, rekao je njemački zastupnik iz redova EPP-a Peter Liese.
„Politika identiteta“
„Klimatska kriza postaje pravo pitanje politike identiteta“, rekla je Susi Dennison iz think tanka Europsko vijeće za međunarodne odnose. „To se predstavlja kao ‘ili-ili’, izbor između „brige za klimu ili brige za ekonomsko stanje“, rekla je.
Iratxe Garcia iz kluba socijalista i demokrata, svalila je krivnju za to na „ekstremnu desnicu i EPP“ i optužuje ih da pokušavaju sve zbuniti.
„Konzervativci pokušavaju poslati poruku da moramo birati između poljoprivrednika i Europskog zelenog plana“, rekla je Garcia i opisala to „zaista neodgovornim“. „Tranzicija – moramo to učiniti. I mi smo spremni suočiti se, govoriti, objasniti“, rekla je.
„Industrija i poljoprivreda ne smiju biti kažnjeni nedostižnim ekološkim ciljevima“
Ipak, pomak udesno u Europskom parlamentu mogao bi ugroziti velik dio zakonodavstva po tom pitanju, potkopavajući prijelazne korake potrebne nakon 2030. godine. To bi čak moglo usporiti primjenu već usvojenih zakona, od kojih neki imaju klauzule o reviziji.
Za Antonija Tajanija, zamjenika premijera u talijanskoj krajnje desnoj vladi, bilo je vrijeme da Bruxelles „odbaci svoj ekstremistički i ideološki stav“. „Industrija i poljoprivreda ne smiju biti kažnjeni nedostižnim ekološkim ciljevima“, rekao je Tajani.
Bruxelles je već odustao od pokušaja revizije pravila o kemijskim proizvodima, a zbog pobune poljoprivrednika iznio je popis ustupaka i izuzeća od ekoloških pravila povezanih sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom.
Von der Leyen je pozvala na novu fazu Europskog zelenog plana
Von der Leyen, koja se natječe za drugi mandat na čelu Komisije, pozivala je posljednjih mjeseci na novu fazu Europskog zelenog plana koja uzima u obzir potrebu za veću europsku konkurentnost poljoprivrednika i poduzeća.
Novi saziv Europskog parlamenta mogao bi nastojati vezati plan uz reindustrijalizaciju kako bi se privukle investicije, tvornice i radna mjesta kao dio tranzicije, rekao je Neil Makaroff iz think tanka Strategic Perspectives.
No stručnjaci ukazuju na slabu točku u prikupljanju tih investicija – think tank I4CE procjenjuje da manjak u financiranju ostvarivanja klimatskih ciljeva 2030. iznosi 406 milijardi eura godišnje.
Znanstvenici: Europa nije spremna na klimatske rizike, a golemi su i sve brojniji
EUROPA nije spremna za goleme i sve brojnije klimatske rizike s kojima se suočava, rekla je Europska agencija za okoliš (EEA) u svojoj prvoj procjeni rizika, piše Guardian.
U izvješću se navodi da šumski požari spaljuju domove u Europi, a da kaotične vremenske prilike dovode do opterećenja javnih financija. EEA piše da je potrebno dodatno djelovanje za rješavanje polovice od 36 značajnih klimatskih rizika s potencijalno teškim posljedicama. Još pet rizika zahtijeva hitnu akciju, stoji u izvješću.
„Naša nova analiza pokazuje da se Europa suočava s hitnim klimatskim rizicima koji rastu brže od naše spremnosti“, rekla je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica EEA-e.
Najhitniji rizici
Izvješće razmatra koliko su ozbiljne klimatske prijetnje i koliko je dobro Europa spremna da se s njima nosi. Kaže da su najhitniji rizici, a to su oni koji postaju sve gori kako zagađenje fosilnim gorivima zagrijava planet, toplinski stres, bujične i riječne poplave, zdravlje obalnih i morskih ekosustava te potreba za fondovima solidarnosti za oporavak od katastrofa.
Kada su istraživači ponovno procijenili šest rizika za južnu Europu, koju su opisali kao regiju „vruće točke“, otkrili su da je također potrebna hitna akcija kako bi se od šumskih požara zaštitili usjevi, ljudi, zgrade i priroda.
„Sve je više dokaza o prilagodbi klimatskim promjenama u Europi, ali to sigurno nije dovoljno“, rekao je Robbert Biesbroek, autor izvješća sa Sveučilišta Wageningen. On je bio jedan od voditelja poglavlja o Europi u najnovijem izvješću o prilagodbi Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC).
„Prilagodba se ne odvija dovoljno brzo i ne dolazi do onih kojima je najpotrebnija. To je vrlo zastrašujuće“, rekao je Biesbroek za Guardian.
Šumski požari bi se mogli brže širiti Europom
Izvješće također upozorava na „kaskadne i složene“ rizike. Izvješće upozorava da će trenutačni testovi otpornosti na stres u financijskom sektoru vjerojatno podbaciti. Vruće će vrijeme isušiti južnu Europu.
Usjevi će biti uništeni, zalihe vode smanjenje, a tlo će očvrsnuti, što povećava vjerojatnost bujičnih poplava i isušivanje vegetacije. To znači da se šumski požari mogu brže širiti. Resursi vlada koje pokušavaju odgovoriti na nekoliko kriza bit će pod opterećenjem, kao i zajednice koje se ne uspiju pripremiti.
„Rizici jednostavno nadmašuju razvoj politika“, rekao je Blaž Kurnik, voditelj grupe za utjecaje i prilagodbu EEA.
Europa najzagrijaniji kontinent
Europa se zagrijala više nego bilo koji drugi kontinent od industrijske revolucije. Zagrijao se otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka jer je ugljični dioksid „začepio“ atmosferu i „zarobio“ sunčevu svjetlost.
Istraživači su promatrali dva moguća scenarija niskog i visokog zagrijavanja tijekom stoljeća. Nisu uzeli u obzir potencijalne prijelomne točke u klimatskom sustavu, tvrdeći da bi se učinci takvih dramatičnih promjena odvijali kroz duža razdoblja. Tako se nije promijenila hitnost djelovanja u kratkom roku,
