OTVOREN je direktni, zasad još verbalni, rat Rusije i NATO optužbama za zveckanje oružjem na Baltiku. Tvrdnje sa zapada da Moskva ima ambicije da napadne neku baltičku zemlju, kako bi testirala njihovu solidarnost, sukobljavaju se sa optužbama Moskve da NATO pojačanim aktivnostima na istočnim i severnim granicama preti da ugrozi bezbednost Rusije.

Bivši generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen kaže da Putin želi da vrati Rusiji položaj velike sile, pa stoga postoji velika verovatnoća da interveniše na Baltiku. Predstavnik Rusije pri NATO Aleksandar Gruško, s druge strane, tvrdi da donedavno mirni region Baltika postaje nestabilan zbog pojačanih aktivnosti NATO. On je kritikovao odluku NATO da u Rumuniji, Bugarskoj, Poljskoj i tri baltičke zemlje osnuje komandne centre i uskladišti oružje za novoformirane snage za brzo reagovanje.

– Ako tu uračunamo i infrastrukturne projekte u Poljskoj i Rumuniji, slika postaje jasna: NATO primiče vojnu moć našim granicama – rekao je Gruško.

Dok Gruško konstatuje da sve to menja vojnopolitičku situaciju u Evropi, američki potpredsednik Džozef Bajden (na slici)poentira da se SAD i EU moraju zajednički suprotstaviti pokušajima Rusije da prekraja mapu Evrope:

– Moramo se zajednički suprotstaviti pokušajima Rusije da prekraja mape Evrope… Moramo sprečiti Rusiju da podeli zapadni svet – istakao je Bajden.

Njegove opaske upotpunjene su kritikama uticajnog američkog senatora Džona Mekejna nemačkoj kancelarki Angeli Merkel. On je uporedio njeno odbijanje isporuke naoružanja Kijevu sa politikom povlađivanja zapadnih sila nacistima iz tridesetih godina prošlog veka.

GREŠKA

ČAK 70 odsto Nemaca, pokazuju istraživanja, pribojava se da bi se konflikt zapada i Rusije mogao još više pogoršati. Trajno NATO prisustvo u istočnoevropskim članicama Alijanse čak 69 odsto Nemaca smatra pogrešnim. (Novosti)