Oko 50 američkih kompanija došlo je ove nedelje u Havanu na sajam trgovine, zaintrigirani za osvajanje kubanskog tržišta, ali i dalje nemaju jasnu viziju o tome kako da zarade novac u komunističkoj zemlji od 11 miliona žitelja koji imaju nisku kupovnu moć, piše agencija Rojters.

Nakon što su letos ponovo uspostavljeni diplomatski odnosi između Havane i Vašingtona, koji su bili u prekidu pola veka, porasla je nada da može doći i do obnavljanja trgovinskih odnosa, što je američke kompanije privuko na Kubu.

Međutim, to je tržište čija atraktivnost, kako navodi britanska agencija, prkosi konvencionalnostima, s obzirom na to da se strane kompanije žale na neuobičajen dvovalutni sistem ostrva, rigidnost tržišta rada i nejasne pravne garancije.

Neke američke firme ipak privlači „zabranjeno voće“, budući da je ostrvo uglavnom bilo nedostupno preduzećima iz SAD-a više od pet decenija.

Kažu – možemo da zauzmemo prazan prostor, ili da lamentujemo nad tim da SAD ustupaju komšijsko tržište ostatku sveta. Jedna kompanija iz SAD-a, koja namerava da otvori prvu američku fabriku na Kubi posle više od 50 godina, zainteresovana je za to ostrvo samo zato je jedan od njenih osnivača rođen tu, navodi Rojters.

Iz preduzeća „Kleber LLC“, sa sedištem u Alabami, kažu da su dobili dozvolu kubanskih vlasti za sklapanje traktora u specijalnoj razvojnoj zoni koja okružuje luku Marijel. Međutim, kako je američki trgovinski embargo nastavljen, „Kleberu“ će biti potrebna posebna dozvola SAD-a za otpočinjanje trgovine.

„Možemo da otvorimo firme bilo gde u svetu. Ali, Kuba nam je značajna iz ličnog razloga“, kaže Amerikanac kubanskog porekla, Saul Berental, koji je napustio ostrvo 1960, godinu dana nakon što je Fidel Kastro došao na vlast.

Američki predsednik Barak Obama i kubanski predsednik Raul Kastro dogovorili su se u decembru prošle godine da okončaju eru neprijateljskog „hladnog rata“ i da obnove diplomatske odnose, ali je na snazi ostao trgovinski embargo koji jedino može da ukine američki Kongres.

Obama je dozvolio trgovinu u nekim oblastima, kao što su telekomunikacije, i dopustio američkim firmama prodaju robe i usluga kubanskom privatnom sektoru koji je u povoju.

Kuba, sa svoje strane, mami strance smanjenjem poreza i, po uzoru na Kinu, otvaranjem specijalne razvojne zone oko luke Marijel.

Došljacima može značiti i iskustvo brodske kompanije u privatnom vlasništvu „Krouli maritajm korporejšen“, koja već 14 godina na Kubi posluje s gubitakom ili na pozitivnoj nuli.

Kompanija „Krouli“ iz Džeksonvila, sa sedištem na Floridi, došla je na Kubu 2001. godine, nakon što je Vašington počeo da odobrava prodaju hrane na ostrvu, uglavnom zato što se Džej Brikman zaljubio u Kubu 1978, kada ga je njegov šef Tomas Krouli prvi put poslao tamo da istraži poslovne mogućnosti.

Brikman, koji je sada potpredsednik sektora za upravljenje uslugama „Kroulija“, kaže da uskoro očekuje ubiranje plodova od prijateljskih promena u trgovinskim odnosima između SAD-a i kubanskih vlasti.

„Da li se to odnosti samo na poslovni aspekt? Ne“, rekao je Brikman na godišnjem Međunarodnom sajmu u Havani. Njegove plodove, kako dodaje, predstavljaju mnogobrojna prijateljstva i autorska knjiga Poput „Kroulija“, evropski, kanadski i latino-američki investitori treba sami da se uvere da li je poslovna klima na Kubi nesigurna. (Novosti)