Pakao Crvenog mora
Moćna američka mornarica se jedva nosi s Hutima: „Ovo je smrtonosno“
BBC JE PRVI britanski medij koji je posjetio američki nosač aviona USS Dwight D Eisenhower otkako je u studenom započeo misiju u Crvenom moru. Misija je jasna – zaštita ključnog svjetskog pomorskog puta od napada Huta, islamističkih pobunjenika sa sjedištem u Jemenu.
Na udaru Huta u Crvenom moru nisu samo trgovački brodovi. Skupina brodova koja prati američki nosač aviona također je pod stalnom prijetnjom. „Ovo je smrtonosna situacija“, kaže kapetan Dave Wroe, zapovjednik četiri razarača ratne američke mornarice, koji pružaju dodatnu zaštitu nosaču aviona.
Stigao je nedugo nakon što su jemenski Huti počeli gađati trgovačka plovila. Kako tvrde pobunjenici, to je odgovor na izraelski napad na Gazu.
Huti napadaju svom silom opasnih oružja
Kapetan Wroe nabraja prijetnje s kojima su se suočavali u posljednja četiri mjeseca: protubrodske balističke rakete, krstareće rakete, bespilotne letjelice, pomorske površinske dronove, a sada i podvodne dronove ili UUV-ovi. Svi su krcati eksplozivom.
UUV-ovi su najnovija prijetnja. Wroe kaže da su američki borbeni avioni F-18 nedavno uništili UUV-ove Huta prije nego što su bili lansirani. Kapetan Wroe kaže da Huti predstavljaju najveći izazov američkoj mornarici u novijoj povijesti.
„Najveći izazov od Drugog svjetskog rata“
„Ovo je najveći izazov od Drugog svjetskog rata“, kaže. To je bio posljednji put da su američke snage djelovale u području gdje se na njih moglo pucati svaki dan. Tempo operacija na samom nosaču zrakoplova također je neumoljiv – deseci letova koji se izvode 24 sata dnevno.
Novinari su gledali kako posada na palubi usmjerava avione F-18 sa svjetlećim štapićima, koje koriste za manevriranje avionima po palubi noću. U tornju kontrole leta nosača zapovjednik George Zintac mora koordinirati njihove manevre, pri čemu avioni uzlijeću ili slijeću u razmaku nešto većem od jedne minute.
On je pripadnik američke ratne mornarice više od 30 godina, ali kaže: „Ovo je vjerojatno najviše letova koje sam odradio na nekoj misiji – svaki dan letimo puno, puno puta.“
Na dnevnom svjetlu se vidi što su avioni radili u zraku. Sa strane svakog kokpita naslikali su siluete bombi koje su bacili, uništene radarske stanice i dronove koje su oborili. Već su ispalili više od 300 bombi i projektila.
Sve je manje tankera i drugih trgovačkih brodova unatoč američkoj zaštiti
U hangaru su poredani redovi streljiva spremnog za utovar na avione. S USS Eisenhowera, ili Ikea, kako ga zove posada, još uvijek se može vidjeti nekoliko velikih trgovačkih brodova, tankera i brodova za rasuti teret kako plove u daljini. Ali ih je sve manje.
Crvenim morem se, inače, odvija oko 20% svjetske pomorske trgovine. To je ključna ruta za Europu kroz Sueski kanal. Americi je to manje bitno, ali oni se najviše trude povratiti slobodnu plovidbu u normalnu.
Ali čak i uz prisutnost značajne skupine ratnih brodova i nosača aviona, Crveno more ostaje iznimno opasno.
Dok su novinari BBC-ja bili na nosaču, rečeno im je da su Huti ispalili još jedan balistički projektil, koji putuje brzinom više od tri puta većom od brzine zvuka. Posade američkih razarača imaju samo nekoliko minuta da ih obore. Ovaj projektil je daleko izvan dometa te je pao u more.
Drugi su, međutim, uspješno pogađali trgovačke brodove. Već su pogodili nekoliko, potopili jedan – Rubymar – i ubili troje članova posade na brodu za rasuti teret True Confidence.
„Imamo određenog uspjeha, ali…“
Kontraadmiral Marc Miguez, zapovjednik udarne skupine nosača aviona, vidi znakove nastavka pomorske trgovine kao dokaz da je njihova prisutnost imala određenog uspjeha. On vjeruje da su zračni udari koje izvodi SAD uz pomoć Britanije već degradirali neke od vojnih sposobnosti Huta. Ali to ih sigurno nije odvratilo niti zaustavilo.
Kontraadmiral Miguez vjeruje da Huti ne djeluju sami. „Iran podupire Hute, ne samo oružjem i tehnologijom, već obavještajnim informacijama“, kaže on.
Novinar ga pita zašto onda SAD ne napada iranske ciljeve. „To je politička odluka“, kaže on i dodaje: „Ali sve ovo počinje s Iranom.“
Biden ne želi širenje sukoba, ali cijena ovakve akcije nije mala
U stvarnosti, američki predsjednik Joe Biden ne želi širenje sukoba na Bliskom istoku, a naročito u izbornoj godini. Kontraadmiral Miguez kaže da će ostati „koliko god to bude potrebno“.
No, postoje ograničenja za održavanje ove razine vojne prisutnosti. Za razliku od Huta, Amerikanci su daleko od kuće, udobnosti je malo. Svaki obrok na brodu hrani pet tisuća ljudi. Samo račun za hranu na nosaču aviona iznosi 2 milijuna dolara mjesečno.
Kapetan Chris Hill, zapovjednik Ikea, kaže da „ljudi trebaju odmor, moraju ići kući“. Ali kaže da još ne znaju kada će se to dogoditi. Stoga je jedan od njegovih zadataka održavati moral i otpornost posade.
Pas podiže moral
Na brodu je čak i pas koji mu pomaže u tome. Demo, pas koji je obučen za život na nosaču, šeće po palubama kako bi pomogao podići raspoloženje posade. Njemu ne nedostaje ljubavi, a kapetan Hill kaže da je Demo pomogao u smanjenju stresa zbog višemjesečne odsutnosti. Većina posade rijetko vidi dnevnu svjetlost.
Ali što se tiče glavne misije USS Dwighta Eisenhowera, još je prerano procijeniti kakav će dugotrajni učinak postići. „Teško je definirati pobjedu i poraz u ovoj vrsti sukoba“, kaže kapetan Hill.
„Želimo zaustaviti svaki napad Huta, teško je reći je li to moguće“
„U idealnom slučaju, želimo zaustaviti svaki napad Huta“, govori, a na novinarsko pitanje je li to moguće, on odgovara da je „to teško reći“.
Sugerira da će to također zahtijevati šire vladine i međunarodne napore. Ukratko, trebat će više od moćne američke udarne skupine brodova da se riješi ova kriza.