ŠIROKO postavljena pravila omogućila su da se u Medveđi zabeleženi novo izborno čudo: pravo glasa imalo je 3.000 ljudi više nego što ima stanovnika u opštini!

Ovaj apsurd je još jednom otvorio pitanje valjanosti biračkih spiskova, pokrenuo je prebrojavanje „mrtvih duša“, gastarbajtera i svih koji su fiktivno nastanjeni na adresama.

Prema podacima sa popisa, u Medveđi živi 527 Albanaca, ali, nezvanično, u mestu ih nema više od 350-400. Uprkos tome, dve liste albanskih partija osvojile su 1.181 glas, zahvaljujući tome što je 900 Albanaca u nedelju stiglo s Kosova i Metohije, a cilj „izleta“ bila su – birališta.

Naši izvori prenose da su na pojednim adresama u Medveđi prijavljeni i Albanci iz Albanije, a procenjuje se da je najmanje 1.000 ljudi na volšeban način u ovoj opštini i dobilo ličnu kartu i pasoš. A samim tim i biračko pravo.

– Nemamo ništa protiv Albanaca koje su naše komšije i sa kojima imamo odličnu saradnju, ali je neodrživa ogromna razlika između realnog broja stanovnika i broja birača – poručuje Nebojša Arsić, prvi na listi SNS i kandidat za predsednika opštine pobedničke koalicije.

Predsednik opštinske izborne komisije Zoran Radenović kaže, za „Novosti“, da bi bolja koordinacija između opštinske i policijske uprave sigurno dovela do ažurnijih biračkih spiskova.

Međutim, načelnik opštinske uprave Ivan Kosić kaže nam da, po zakonu, niko ne može biti izbrisan s liste glasača i ako se utvrdi da ne živi na prijavljenoj adresi.

KROJE I OPŠTINEU Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave kažu da oni vode jedinstveni birački spisak, ali da deo spiska ažurira opštinska, odnosno gradska uprava. S liste birača se briše samo uz izvod iz matične knjige umrlih, pravnosnažno rešenje o gubitku poslovne sposobnosti, pravnosnažno rešenje MUP o otpustu iz državljanstva, potvrdu MUP o odjavi prebivališta… I niko ne može biti izbrisan iz spiska ako se utvrdi da ne stanuje na prijavljenoj adresi.

Zbog specifične političke klime, jer se u Medveđi „zaokruživalo“ samo dan pošto je proglašena „Zajednica albanskih opština“, mnogi su otvorili četvore oči, pa je problem koji, generalno, prati svako glasanje bio uočljiviji.

Uoči poslednjih parlamentarnih izbora na biračkom spisku je bilo skoro 6,8 miliona glasača, dok je popis pokazao da u Srbiji ima nešto više od 7,1 miliona građana, od čega je manje od šest miliona punoletnih!

Đorđe Vuković, programski direktor CeSID-a, kaže da sve te „nelogičnosti“ ne znače da je netačna lista glasača:

– Izborni spiskovi su tehnički ispravni i ne bi bilo dobro da je na njima mnogo manje ljudi nego što ih je evidentirano na popisu. Jednostavno je objašnjenje: oko milion i po naših građana živi u inostranstvu i oni nisu popisani, ali su zato njihova imena u biračkom spisku.

Vuković smatra da bi, ipak, trebalo da se napravi rez, pa da državljanstvo ne bude jedini osnov za sticanje biračkog prava, već da uslov bude i to da glasač zaista živi na teritoriji naše zemlje. (Novosti)