ODLUKA Američkih federalnih rezervi o podizanju kamatnih stopa neće dobro uticati na srpski javni dug. Novi rast dolara povećaće obaveze Srbije – rekao je u četvrtak Aleksandar Vučić, premijer Srbije, komentarišući korak FED načinjen posle sedam godina politike rekordno niske stope.

Sada je kamata ove institucije podignuta u rasponu od 0,25 i 0,5 odsto, što je uzdrmalo čitav poslovni svet i ekonomije mnogih država. Srbiji bi obaveze prema inostranstvu, zbog jačanja dolara, ako se ostvare predviđanja mogao da naraste do pola milijarde evra!

Javni dug naše zemlje, na kraju novembra premašio je 25 milijardi evra, što je 76,5 odsto BDP, a trećina duga je u dolarima. Od početka godine do kraja novembra dolar je ojačao 13 odsto u odnosu na evro, što je javni dug Srbije uvećalo za nešto više od milijardu evra, odnosno skoro tri odsto BDP. Srbija planira da se i u 2016. godini zadužuje u dolarima, kada će stići i ugovoreni kredit Ujedinjenih Arapskih Emirata od milijardu dolara.

– Da će do povećanja kamate američke centralne banke doći bilo je naznaka još prošle godine – kaže Đorđe Đukić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. – Dolar je konstantno jačao. Trebalo je da sednemo sa kreditorima i da pokušamo u segmentima u kojima je moglo, obaveze da prebacimo u evre. Do toga nije došlo, i sada nam stiže račun koji nije mali.

EVROPA NE MENjA STOPUSrbija nije propustila šansu da se zaduži jeftinije, s obzirom na to da Evropska centralna banka, čija je politika relevantnija za našu zemlju, neće podizati svoju referentnu kamatnu stopu za razliku od Federalnih rezervi SAD, poručilo je Ministarstvo finansija Srbije. Kako navode, Srbija je iskoristila priliku da se zaduži povoljnije iz dva razloga – ECB za razliku od FED SAD neće podizati svoju referentnu kamatnu stopu, a Vlada će nastaviti sa uspešnom realizacijom programa fiskalne konsolidacije.

Fiskalni savet konstantno je ove godine upozoravao na opasnost koja Srbiji preti zbog jačanja dolara, jer to onda povećava javni dug zemlje u toj valuti. Neizvesnost u pogledu budućeg kursa monetarne politike u Evropskoj uniji i SAD, dovela je do novog jačanja dolara u odnosu na evro za 3,6 odsto u novembru, a posledica je i rast javnog duga za oko 300 miliona evra.

Kako ocenjuje Fiskalni savet, nepovoljna valutna struktura i u narednom periodu biće najveći rizik za kretanje nivoa zaduženosti države, budući da svetski analitičari ne isključuju mogućnost izjednačavanja vrednosti američkog dolara i evra u sledećih nekoliko meseci. Ukoliko se ova predviđanja ostvare, samo po tom osnovu, dug opšte države povećao bi se za oko 500 miliona evra.

Namera Vlade Srbije je bila da delom novca od prodaje refinansira skupe kredite i restrukturira obaveze izražene u dolarima, ali je prodaja propala pa se postavlja pitanje ima li Vlada drugi plan da promeni nepovoljnu strukturu duga.
POSLE SEDAM GODINA ODZVONILO JEFTINOVM ZADUŽIVANjU

JEFTINOM zaduživanju je odzvonilo. Odluka Američke centralne banke (FED) da, posle sedam godina, podignu referentnu kamatnu stopu za četvrt poena, u rasponu od 0,25 do 0,5 procenata, a imajući u vidu dolar kao međunarodno sredstvo plaćanja, odjeknula je širom sveta. Dok se neke zemlje raduju, druge su zabrinute.

Kapital američkih banaka postaje skuplji. Dolar će ojačati a evro oslabiti. Eksperti predviđaju kretanje evra u pravcu pariteta sa dolarom u narednih nekoliko meseci. Od toga će profitirati evropski izvoznici koji svoje proizvode prodaju u zemljama gde se u poslovanju koristi dolar. Povećanje kamatne stope je povoljna vest i za države koje imaju dolarske akcije od vrednosti, pre svega za Kinu.

Očekuje se pojeftinjenje sirovina i energije, jer se pad cene sirovina i rast dolara neutrališu. To nije dobra vest za izvoznike sirovina, koji su već u recesiji zbog niskih cena sirove nafte, bakra… Roba koja se uvozi iz SAD, s druge strane, poskupljuje.

Zemlje u razvoju, koje su profitirale dosad, privlačeći ulagače visokim kamatama i snažnim ekonomskim rastom, sada bi se mogle suočiti sa problemima. Investitori će, procenjuju finansijski analitičari, povlačiti novac da bi ga uložili u američke vrednosne papire, koji obećavaju dalji rast i ne nose veliki rizik. S druge strane, štediše i osiguranja, koji godinama trpe posledice niskih kamata, sada bi mogli da očekuju bolje dane. (Novosti)