U Briselu traže način da odvoje Srbiju od Rusije
Iz EU se sve češće čuju najave da bi trebalo prostor bivše SFRJ ponovo na neki način objediniti. Evropskoj uniji hronično nedostaju ideje šta da radi sa ovim delom Starog kontinenta
OZBILjNA ekonomska kriza u Evropi i nove političke realnosti u regionu sve više podstiču ideju o novim načinima integracija ili bar interesnog objedinjavanja država nastalih krvavim raspadom SFRJ.
Tako je na Samitu lidera Zapadnog Balkana u Trstu promovisana ideja carinske unije u čiji bi sastav ušle četiri članice bivše Jugoslavije – Srbija plus Kosovo, BiH, Crna Gora i Makedonija, kao i Albanija. Nema Hrvatske i Slovenije, jer su u EU.
Kome bi išla naruku obnova, u bilo kojoj formi, jugoslovenskog prostora? Koji su ekonomski i politički razlozi za takav projekat? Ko bi od toga imao korist i kako bi u svemu prošla Srbija?
ISTORIČARI smatraju da bi stvaranje, naravno u nekoj drugoj formi, mini-Jugoslavije odgovaralo onima u Evropskoj uniji koji ne žele njeno dalje proširenje ili strahuju da bi Srbija i Srbi mogli da priđu Ruskoj Federaciji u nekom budućem, možda dubljem sukobu nego što je trenutni.
Upozoravaju, istovremeno, da bi Srbija, s obzirom na prethodna iskustva sa stvaranjem zajedničkih država, trebalo da bude u najmanju ruku oprezna.
– Tu bi ušlo ono najgore što je ostalo. To bi bila karikatura Jugoslavije. Takvom nečem se ne bi trebalo radovati – kaže istoričar Predrag Marković. – Objedinjavanje ovog prostora bilo bi utešna nagrada zemljama koje neće skoro postati članice EU.
Marković dodaje da je ova ideja posledica procesa poznatog kao Evropa u više brzina, jer je očigledno da skorog proširenja Unije neće biti.
Da zemlje Zapadnog Balkana neće skoro u EU, ali i da postoji stalni strah od približavnja Rusiji, potvrđuje i izjava italijanskog premijera Paola Đentilonija:
– Proširenje EU nije tu, iza ugla. Unija mora da drži otvorena vrata zemljama Zapadnog Balkana ili da rizikuje da Rusiji i drugim globalnim silama dozvoli povećanje uticaja u regionu – kaže Đentiloni.(Novosti)