Vesti Online

Mustafa: Sve što je na Kosovu pripada Kosovu

„Zajednica srpskih opština ne sme imati izvršna ovlašćenja i preuzeti ulogu centralne vlade“, kaže u intervjuu za DW kosovski premijer Isa Mustafa. On je govorio i o drugim preprekama u dijalogu sa Srbijom.

Deutschland Ministerpräsident Kosovo Mustafa im Interview mit DW

DW: U Berlinu ste se sastali sa kancelarkom Merkel i ona je ponovila zahteve za borbom protiv organizovanog kriminala na Kosovu, kao i za osnivanjem Specijalnog suda za ratne zločine. Ti zahtevi nisu novi – zašto već nisu ispunjeni?

Isa Mustafa: Uvek možete okriviti ovog ili onog, i takođe reći da su Unmik i Euleks dugo bili odgovorni za pravni sistem na Kosovu. Mi smo tek sada dobili neka ovlašćenja. Ali glavni razlog je što na Kosovu nije bilo dovoljno volje da se institucije u zemlji suoče sa takvim slučajevima. Ali mislim da je sada vreme da preuzmemo odgovornost i naš pravni sistem tako organizujemo da se bavi i takvim slučajevima.

Što se tiče Specijalnog suda za ratne zločine, mislim da se ovde radi o posebnom slučaju, jer su istrage vodile međunarodne institucije i zato bi i kazne trebalo da budu na međunarodnom nivou. Uprkos tome što je parlament odbio naš predlog, želimo da to ponovo uradimo, jer Ustav omogućava da se u parlamentu ponovo glasa o istom predmetu. Takođe ćemo razgovarati sa diplomatskim predstavnicima na Kosovu, uneti neke izmene u zakon, ali ne menjajući suštinu. Nadamo se da ćemo dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu.

Što se tiče organizovanog kriminala i korupcije, to su oblasti koje uzimamo veoma ozbiljno i protiv kojih moramo da se borimo. Moramo povećati broj tužilaca i sudija i privesti kraju mnoge procese.

Gorući problem je srpsko-kosovski dijalog, jer ne samo Nemačka, već i cela EU očekuju sporazum o normalizaciji odnosa. Posle 17 sati razgovora, poslednja runda u Briselu nije uspela. Zašto?

Razgovarali smo zaista dugo i sve je bilo veoma teško i mučno. Posebno osetljiva oblast je rad i funkcija Zajednica srpskih opština. Moramo biti veoma oprezni kako na Kosovu ne bi nastala treći nivo vlasti (između državne i opštinske, prim. red.), što je u suprotnosti sa Ustavom i zakonima. Ta Zajednica ne sme imati izvršna ovlašćenja i preuzeti ulogu centralne vlade. Moramo naći način da se zadovolje potrebe opština sa srpskom većinom, ali u skladu sa Sporazumom iz Brisela 2013. godine. Treba osigurati da centralna vlada i lokalna samouprava imaju jasne odgovornosti, da se tu ne sudaraju. Imali smo tu poteškoća da nađemo zajedničko rešenje sa srpskom delegacijom.

DW.COM

Srpska kvadratura Kosova

„S onu stranu proevropske retorike, Beogradu je teško da nađe put u Evropu. Predsednik Tomislav Nikolićnedavno je podneo plan koji predviđa samo autonomiju Kosova unutar Srbije“, piše Zidojče cajtung.

Vi dakle sasvim odbijate mogućnost da Zajednica srpskih opština ima izvršna ovlašćenja, kako traži Beograd?

Srpska strana nije eksplicitno iznela ovaj zahtev, ali kada je u pitanju organizacija ove Zajednice, jasno je da oni to žele. Mi se s tim ne slažemo i Ustav to ne dozvoljava. Zajednica treba da podrži rad lokalnih vlasti, promoviše demokratizaciju i razvoj u oblasti obrazovanja, zdravstva i tako dalje.

U Briselu ste razgovarali i o energetici, telekomunikacijama i slobodi kretanja. Da li će u ovim oblastima biti brzog rešenja, jer je rečeno da ovde postoji saglasnost i nedostaju samo potpisi na ugovorima?

Tako je, ali mi želimo da svi ugovori budu potpisani u paketu. Naši stavovi u vezi sa ugovorom o energetici su veoma udaljeni jer srpska delegacija zahteva nešto što je za nas neprihvatljivo. Prema Ustavu Kosova i Rezoluciji 1244, sve što se nalazi na teritoriji Kosova, pripada Republici Kosovo. Elektroprivreda Srbije, koja je bila aktivna na severu Kosova, poslovala je ilegalno. Iako srpska strana govori o svojim investicijama tamo, mi tu ne možemo pregovarati o imovinskim pravima, jer te firme pripadaju Kosovu. Ja sam o ovim problemima razgovarao sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i mislim da postoji prostor za dogovor sa srpskom stranom.

Nedavno je veliki broj građana Kosova učestvovao u borbama u Kumanovu. Kakvi su sada odnosi sa Makedonijom?

Žao nam je što su građani Kosova otišli da se bore u Kumanovu i što su tamo ginuli ljudi. Kosovo nije nikada imalo, niti sada ima interesa da destabilizuje Makedoniju ili da se meša u unutrašnje poslove te zemlje. Mi tamo želimo stabilnost, da se Ohridski sporazum u potpunosti realizuje i da se uspostave dobri međuetnički odnosi. Nedavno sam dva puta razgovarao sa premijerom Gruevskim i među našim zemljama nema nikakvih problema. (dw.de)