Preporuke Javorke i Petra
Dugačak je spisak lekovitog bilja za smirenje.
Naša proverena mešavina biljaka:lipov cvet,koren valerijane,šišarke hmelja,list koprive i med.Detaljno objašnjenje i odgovori na vaša pitanja 0112418228,0638104528,0695497340
Kako pobediti anksioznost: 8 jednostavnih i konkretnih strategija za preuzimanje kontrole nad svojim umom

Bilo da je u pitanju kratkoročna ili dugoročna anksioznost, postoje mnoge različite tehnike koje mogu pomoći u suočavanju sa njom.
Anksioznost, kako piše Kristijan Džeret, kognitivni neuro-naučnik, za Science Focus, ponekad može biti zaista ometajuća, otežavajući svakodnevne aktivnosti. Međutim, osećanja nelagodnosti, brige i straha – bilo da su blaga ili teža – mogu se kontrolisati.
U trenutku napada anksioznosti ili bilo kakvih osećanja nelagodnosti, postoje načini da se povučete i vratite u stanje komfora.
Takođe, za one koji se konstantno suočavaju sa anksioznošću, postoje dugoročni načini da se ona adresira. Evo osam metoda zasnovanih na nauci koje mogu smanjiti osećanje anksioznosti, i na kratke i na duže staze.
Kratkoročni alati za smanjenje anksioznosti
Distancirajte se od svojih anksioznosti
Napadi anksioznosti često počinju katastrofičnim razmišljanjima o nekom nadolazećem događaju. Počinjete da zamišljate mnoge načine na koje ćete se osramotiti na prvom dejtu; zamišljate kako ćete biti stidljivi na intervjuu; ili zamišljate živopisne slike raznih načina na koje avion može da se pokvari.
Jedan od načina da umanjite anksioznost je da smirite ove ubrzane misli. Nemojte to pokušavati da uradite silom – jednostavno pokušavanje da zagušite misli i isterate ih iz svog uma verovatno neće uspeti i može čak izazvati kontraefekat.
Umesto toga, pokušajte da stvorite distancu od svojih misli kako biste shvatili da misli mogu biti pogrešne i da nisu nužno samoostvarujuće
Recite sebi: „Imam misao da… sramotiću se na ovom prvom dejtu [naravno, zamenite ovo sa sopstvenim anksioznim mislima]“.
Kada stvorite ovu distancu, smireno procenite dokaze zašto biste mogli da se osramotite i potom uložite napor da navedete načine na koje to možda neće da se desi. Podsetite se i na trenutke iz prošlosti kada ste se dobro nosili sa sličnim situacijama.
Povežite se sa sadašnjim trenutkom
Ako vaš um brzi sa katastrofičnim mislima o onome što će se desiti, vaše telo odgovara na isti način: simpatički nervni sistem se aktivira, pripremajući vas za pretnju – disanje postaje brzo i plitko, a adrenalin se šalje u vaše mišiće, što može uzrokovati drhtanje i osećaj nesvestice.
Sjajan način da smirite ovu reakciju je da praktikovate vežbe koje aktiviraju parasimpatički nervni sistem, koji ima suprotan efekat na telo od simpatičkog, poput snižavanja otkucaja srca i krvnog pritiska, i usporavanja disanja.
Jedna vežba se zove „grounding“ (zemljotres), koja vam pomaže da se povežete sa sadašnjim trenutkom i okruženjem oko vas, umesto da budete obuzeti strahovima o budućnosti.
Jedan popularan način da to uradite je da se zaustavite i navedete pet stvari koje možete da vidite; četiri stvari koje možete da osetite; tri stvari koje možete da čujete; dve stvari koje možete da mirisete; i jednu stvar koju možete da okusite.
Još jedna tehnika koja aktivira smirujući parasimpatički nervni sistem je da stanete sa nogama u razdaljini koja vam je udobna i nagnite se napred kao da ćete dodirnuti nožne prste – nije važno koliko daleko možete da dosegnite – i samo se opustite na minut ili dva (takođe možete ovo uraditi sedeći, naginjući se napred i dozvoljavajući svom umu da visi između nogu).
Ideja iza ove vežbe je da šalje snažnu poruku vašem telu da je sve sigurno i da možete da se opustite.
Regulišite disanje
Još jedan način da smirite svoje telo, promovišete aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema i prekinete ciklus anksioznosti (u kojem telesna reakcija straha na misli izaziva još veću anksioznost) je da praktikujete vežbe kontrolisanog disanja.
Postoje mnoge različite vežbe koje možete probati, ali jedna od jednostavnijih i efikasnijih je poznata kao „kardinalno disanje“ ili „disanje kvadratom“, jer udahnete, napravite pauzu, a zatim izdahnete svaku po istom vremenskom intervalu.
Da biste to uradili, sedite na udobnom mestu i fokusirajte se na disanje.
Udahnite na četiri sekunde.
Pauza na četiri sekunde.
Izdahnite na četiri sekunde.
Pokušajte ovo da ponovite barem 30 sekundi i nastavite dokle god osećate da vam prija ili dok ne bude potrebno.
Ideja je da ovo pomogne da povratite kontrolu nad ritmom i dubinom disanja, što je efikasan način da umirite celo telo.
Planirajte „prozor za brige“
Ako primetite da vam se brige stalno vraćaju, čak i nakon što ste smirili svoj um i telo, to može biti veoma uznemirujuće i stvoriti osećaj da ste zapali u začarani krug.
Možda čak razvijete nesvesna verovanja, kao što je da morate da brinete da biste pokušali da „rešite“ dilemu ili da sprečite da se nešto loše desi – ovo su poznata kao „meta-kognicije“ jer su to vaša verovanja o svojim mislima.
Međutim, osim ako ne razvijate stvarna rešenja ili konstruktivne planove u svom umu, vrteti iste brige u krug je beskorisno, kao točak automobila koji se vrti u blatu. Pokušaj da isterate ove brige iz svog uma verovatno neće uspeti.
Bolji pristup je da planirate „prozor za brige“ – setovani vremenski period, otprilike pola sata (idealno, ne preblizu vremenu za spavanje) kada ćete dozvoliti svom umu da iskaže svoje brige.
Ostatak vremena, kad god vam brige ponovo nađu put, možete se podsetiti da ćete im se posvetiti kasnije.
Ovo može biti efikasan način da izađete iz perpetuiranog kruga briga i omogućite sebi da nastavite sa životom.
Dugoročni alati za smanjenje anksioznosti
Suočite se sa svojim strahovima
Prirodno je da želite da izbegavate situacije koje vas čine anksioznim, ali dugoročno, ovo verovatno samo pogoršava anksioznost.
Kada izbegavate situacije koje izazivaju anksioznost, ne samo da rizikujete da propustite prilike u životu, već nikada nećete imati priliku da „proverite realnost“ svojih najgorih strahova – na primer, izlazak na dejt bez da to postane katastrofa ili letenje avionom i otkrivanje da on ostaje u vazduhu.
Neposustali strahovi mogu da narastu i postanu preterani.
Nasuprot tome, kada se suočite sa svojim strahovima i shvatite da se najgore nije desilo, psiholozi to nazivaju „kršenje očekivanja“. Razbijate lošu balon.
Time što minirate svoja negativna očekivanja na ovaj način, postepeno učite svoj mozak da bude manje anksiozan. Tehnički naziv za suočavanje sa strahovima i anksioznostima je „izlaganje“.
Dobro je početi postepeno. Izaberite situaciju koja vam izaziva blagu anksioznost i pokušajte je (koristeći svoj „alat za hitne slučajeve“ pre, tokom i posle, po potrebi).
Ako je stvarno suočavanje sa situacijom zastrašujuće – možete čak pokušati da to uradite u svojoj mašti.
Vežbajte redovno
Uključivanje fizičkog vežbanja u svoj život nije samo dobro za vaše telo, već i za vaš um.
Studije su pokazale da vežbanje može poboljšati raspoloženje i sprečiti depresiju. Ljudi koji su fizički aktivniji obično pokazuju poboljšanja u svojim ličnostima tokom godina, uključujući i smanjenje neurotičnosti.
Druga istraživanja pokazuju da redovno vežbanje može pomoći da se spreči rizik od razvoja anksioznog poremećaja.
Postoji mnogo razloga zbog kojih vežbanje ima ove koristi, uključujući distrakciju, prijateljstvo i poboljšanje fizičkog zdravlja – što može prekinuti poznate veze između lošeg zdravlja i anksioznosti.
Još jedan razlog zašto je vežbanje – naročito intenzivno vežbanje – izvrstan alat za pobedu nad anksioznošću je što vas navodi da se naviknete na telesne senzacije koje podstiču anksioznost, kao što su ubrzan rad srca i osećaj otežanog disanja.
Ako ste već navikli na ove senzacije tokom svog nedeljnog trčanja ili časova boksa, one neće biti toliko uznemirujuće sledeći put kada budete morali da držite govor ili odete na intervju za posao.
Oprezno sa kofeinom
Bilo da je to vaš jutarnji espreso ili energetski napitak u teretani, kofein može biti toliko važan deo vaše rutine da ne zaustavljate da razmislite o tome da je on zapravo psihostimulans – droga koja deluje na mozak.
Naime, kofein blokira hemijski spoj adenosin u mozgu, koji obično pomaže da se smirimo fiziološki, kao što je smanjenje krvnog pritiska i usporavanje disanja.
Ova neuralna reakcija je odlična za to da se osećamo budnije i energičnije, ali nije dobrodošla ako ste skloni anksioznosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
https://glossy.espreso.co.rs
Rezultati pretrage
Огласи
https://zdravlje.kurir.rs