Lečenje depresije ubrzano menja mozak

Sharing is caring!

Liječenje depresije ubrzano mijenja mozak. Psihijatar: Ovo je značajno otkriće

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer17:07, 29. listopada 2022.

Liječenje depresije ubrzano mijenja mozak. Psihijatar: Ovo je značajno otkriće
Foto: Sveučilište u Frankfurtu

KADA se u ljudskom mozgu slična iskustva uzastopno ponavljaju godinama, njegova struktura postaje prilično fiksna i otporna na brze promjene. To, među ostalim, može značiti da ljudi s kroničnom depresijom, kod kojih se negativni doživljaji stalno perpetuiraju, imaju malo izgleda da se izvuku iz nje.

Znanstvenici su ranije bili uvjereni da je struktura mozga odraslih generalno nepromjenjiva i nesposobna za promjene, barem za one brze. No u posljednjih nekoliko desetljeća pokazalo se da se mozak, ne samo djece već i odraslih, mijenja funkcionalno, pa i morfološki. Ova sposobnost mozga da se mijenja naziva se neuroplastičnost. Ona omogućuje stvaranje novih neuronskih krugova, novih sinapsi, pa čak i novih neurona. Te promjene uglavnom se odigravaju sporo i postupno, kod odraslih znatno manje nego kod djece.

Terapije iznenađujuće brzo mijenjaju mozak      

Međutim, novi rad njemačkih znanstvenika predstavljen na kongresu Europskog koledža za neuropsihofarmakologiju (ECNP) u Beču pokazao je da to nije tako. Prema rezultatima njihovog istraživanja, bolničko liječenje depresije trima poznatim terapijama već kroz nekoliko tjedana može dovesti do povećanja povezanosti neurona mozga. Pritom pacijenti koji dobro reagiraju na takve terapije pokazuju veći porast povezanosti od onih koji ne reagiraju na njih i onih koji nisu tretirani.

Antidepresivi, kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) i elektrokonvulzivna terapija (EKT) ne djeluju na svakoga s velikim depresivnim poremećajem, no njemački tim tvrdi da kombinacija tih tretmana može promijeniti moždane strukture, što se smatra ključnim za liječenje stanja kao što je kronična i teška depresija. Koliko dugo takve promjene traju, tek treba utvrditi.

Predstavljajući rad na kongresu, njegov glavni autor, profesor i psiholog Jonathan Repple sa Sveučilišta u Frankfurtu, rekao je da je tim otkrio da su se te promjene, na njihovo iznenađenje, dogodile u razdoblju od samo 6 tjedana.

Istaknuo je da njegov tim ne zna “kako se te promjene odvijaju ni zašto bi se dogodile s tako različitim oblicima liječenja”, no objasnio je da su ovi rezultati u velikoj mjeri u skladu s njihovim “uvjerenjem da mozak čak i tijekom kratkog vremena ima mnogo veću fleksibilnost u prilagodbi nego što se prije mislilo”.

Depresija mijenja mozak

Ljudi koji pate od ozbiljne kronične depresije često imaju problema s reguliranjem negativnih emocija i fizioloških odgovora na stres. U tako teškim uvjetima uživanje čak i u najugodnijim aktivnostima u životu može se doživljavati kao opterećenje.

Neka ranija snimanja mozga pokazala su da je ozbiljna depresija povezana s promjenama u volumenu sive tvari (koja je sastavljena od tijela neurona) te bijele tvari (sastavljene od živčanih vlakana). Ona je također povezana s povećanjem aktivnosti amigdale, dijela mozga zaduženog za procesuiranje emocija, što utječe na emocionalna iskustva. Konačno, povezana je i sa smanjivanjem hipokampusa, koji ima glavnu ulogu u dugoročnom učenju i pamćenju, te sa smanjivanjem u bazalnim ganglijima, koji također sudjeluju u procesuiranju emocija.

Ako doista postoji jaka i diferencirana veza između strukture ljudskog mozga i depresije, to bi moglo puno pomoći u poboljšanju dijagnosticiranja i liječenja psihičkih bolesti.

Studija učinka triju terapija

U novom istraživanju znanstvenici su snimanjem magnetskom rezonancijom (MRI) skenirali mozgove 109 pacijenata s velikim depresivnim poremećajem prije nego što su započeli tretman. Nakon toga pacijenti su liječeni elektrokonvulzivnom terapijom, ili psihoterapijom (bihevioralnog tipa), ili lijekovima protiv depresije (tzv. antidepresivima), ili pak nekom kombinacijom tih terapija.

Šest tjedana nakon prve pretrage MRI-em pacijentima je ponovno skeniran mozak. Rezultati “prije i poslije” potom su uspoređeni s mozgovima 55 zdravih sudionika studije.

Autori su otkrili da su pacijenti s najvećim poboljšanjem simptoma također pokazali najviše strukturnih promjena u mozgu. Nakon šest tjedana povezanost između neurona u određenim dijelovima njihova mozga se povećala, a ti su učinci bili neovisni o izboru liječenja.

“Bili smo iznenađeni brzinom odgovora”, rekao je Repple.

Znanstvenici smatraju da je za liječenje depresije i drugih psihijatrijskih bolesti ključno da tijekom vremena dođe do plastičnih promjena u strukturi mozga. To se smatra zajedničkim mehanizmom djelovanja antidepresiva, psihoterapije i elektrokonvulzivne terapije. Međutim, istraživanja koja bi razjasnila koje su promjene potrebne ili specifične za odgovor na liječenje ili remisiju depresije su rijetka.

Kako djeluju tri terapije

Kako smo naveli u uvodu, u liječenju depresije stručnjaci danas uglavnom koriste tri glavne terapije: antidepresive, kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT) i elektrokonvulzivnu terapiju (EKT).

Čini se da je EKT najučinkovitiji i najbrži tretman kod teških i rezistentnih depresija. Ovu metodu uveli su Cerletti i Bini još 1938. godine. To je bio tzv. nativni EKT, čije su nuspojave ovu terapiju dovele na loš glas sredinom 20. stoljeća, osobito u medijima i filmovima (primjerice Let iznad kukavičjeg gnijezda).

Međutim, danas se EKT primjenjuje na posve drugačiji način: kod teških i rezistentnih depresija (koje ne reagiraju na antidepresive), uz pristanak bolesnika, nakon što se učini somatska obrada (kojom se isključe pojedine kontraindikacije), bolesnik je u anesteziji i pod utjecajem miorelaksansa (tako da nema klasičnih konvulzija).

U toj terapiji se kroz pacijentov mozak propušta električna struja. Istraživanja su pokazala da EKT poboljšava komunikaciju između neurona u određenim dijelovima mozga. Štoviše, istraživači sa Sveučilišta Johns Hopkins nedavno su otkrili da se u hipokampusu miševa tretiranih EKT-om razvijaju nove moždane stanice.

Studije provedene među ljudima dale su slične rezultate. Primjerice, 2015. godine znanstvenici su otkrili da EKT preoblikuje neuronske veze u amigdalama i hipokampusima pacijenata s teškom depresijom.

Antidepresivi su kroz desetljeća istraživanja povezani s neuronskom plastičnošću u hipokampusu i prefrontalnom korteksu. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) je pak povezana s promijenjenom aktivacijom mozga u prefrontalnom korteksu i prekuneusu, koji su povezani s mentalnim slikama i pamćenjem.

No, unatoč tome što se temelje na dokazima, ove terapije nisu uvijek jednako učinkovite niti rezultiraju dosljednim razinama promjena u mozgu. Mozak je izuzetno složena struktura, a slično vrijedi i za ljudske emocije. Stoga je povezati to dvoje izuzetno zahtjevan zadatak.

Potrebno je nastaviti s istraživanjima

Nakon što je nova studija pokazala da navedene terapije mogu izazvati promjene u mozgu, sljedeće je pitanje mogu li različiti tretmani mijenjati specifične dijelove moždanih mreža ili obrnuto – možemo li koristiti poremećaje u moždanim mrežama kako bismo odabrali terapiju koja bi mogla biti od pomoći.

Nažalost, promjene zabilježene u novom istraživanju za sada se još uvijek ne mogu povezati sa specifičnim oblikom liječenja. Kako sami autori sugeriraju, za to će tek trebati provesti podrobnija istraživanja. No, prije svega, zabilježene rezultate treba ponoviti u neovisnim studijama.

“Ovo je značajno otkriće”

Psihijatar Dražen Begić, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, kaže da je ovo otkriće značajno, no ističe da je već od ranije poznato da različite terapije djeluju na neuroplastičnost mozga.

“U tom smislu postoji i termin neuromodulatorna terapija. Farmaceutska industrija nove lijekove, ne samo antidepresive, reklamira kao lijekove koji djeluju na kognitivne sposobnosti i na neuroplastičnost. Oni, neovisno o svom osnovnom učinku, poboljšavaju kognitivne sposobnosti i povećavaju neuroplastičnost. Ovo drugo znači da stvaraju nove neuronske krugove, sinapse, pa čak i neurone”, kaže Begić.

Upozorava da se za sada ne može pouzdano reći u kojoj se to mjeri događa ni koliko brzo ili trajno.

“U tome smislu i psihoterapija, osobito kognitivno-bihevioralna, ima neku ulogu. Najmanje se zna o utjecaju elektrokonvulzija na neuroplastičnost. Pojednostavljeno, sve ono što djeluje terapijski, vjerojatno ima neki utjecaj u smislu neuroplastičnosti”, dodaje Begić.Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

shares