Neponovljiva zamka za Rusiju?

Sharing is caring!

Putin nije glavni krivac za poskupljenje hrane

Branimir PerkovićPrije 9 sati

Putin nije glavni krivac za poskupljenje hrane
Foto: EPA/Profimedia

JEDAN od aspekata rata u Ukrajini je korištenje hrane kao oružja. SAD, EU i Ukrajina optužuju Rusiju da je zbog njene invazije stvorena ozbiljna prijetnja globalnoj sigurnosti hrane, tvrdeći da Rusija gomila zalihe hrane, krade ukrajinsko žito i zabranjuje izvoz preko ukrajinskih morskih luka.

Rusija je, naravno, odbacila te optužbe te tvrdi da je Zapad uvođenjem sankcija Rusiji, velikoj svjetskoj izvoznici žitarica, doveo do rasta cijena i problema s opskrbom siromašnih država Afrike i Azije, u koje je Rusija uglavnom i izvozila žitarice.

Rusija i Zapad optužuju jedni druge za korištenje hrane kao oružja

“Glavni katalizator postojećih negativnih trendova bile su antiruske sankcije Zapada, koje su dovele do prekida veza u području globalne logistike i prometne infrastrukture”, rekla je nedavno glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova.

S druge strane, EU ima suprotan pogled na problem. “To je hladna, bešćutna i proračunata Putinova opsada nekih od najranjivijih zemalja u svijetu. Hrana je postala dio arsenala terora koji koristi Kremlj”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u raspravi u Europskom parlamentu.

“Čini se da ruska vlada misli da će korištenje hrane kao oružja pomoći u postizanju onoga što njena invazija nije – da slomi duh ukrajinskog naroda”, rekao je državni tajnik SAD-a Antony Blinken.

Tko je u pravu po pitanju hrane? Zbog čega cijene pšenice, ulja, piletine i drugih osnovnih prehrambenih proizvoda toliko snažno rastu? Zbog rata u Ukrajini, sankcija prema Rusiji ili nečega trećega?

Jako raste cijena pšenice

Do odgovora na pitanje kada je počeo rast cijena hrane relativno je lako doći. Glavnim poljoprivrednim proizvodima se trguje na svjetskim burzama, a cijene na veliko su snažan indikator cijena u maloprodaji, tj. cijena finalnih proizvoda. Primjerice, cijena kruha, jednog od glavnih svjetskih prehrambenih proizvoda, određena je cijenom bušela pšenice.

Trenutna cijena bušela pšenice na svjetskim tržištima je iznad 10 dolara, što zaista je rekordna razina. Na toj razini je zadnji put bila početkom 2008., izuzmemo li kratkotrajni skok cijene 2012. Ta informacija sama po sebi daje naslutiti da je krivac za rast cijena rat u Ukrajini ili sankcije prema Rusiji.

Ali pogleda li se trend kretanja cijene pšenice u zadnjih nekoliko godina, od sredine 2016. do sredine 2020. ona je bila relativno stabilna, oko 5 dolara po bušelu. Rast počinje od sedmog mjeseca 2020., a cijena je narasla sve do 8 dolara pred početak rata u Ukrajini.

Cijene su eksplodirale nakon invazije Rusije na Ukrajinu, popevši se na gotovo 13 dolara po bušelu, ali su se postupno stabilizirale na 10 dolara. Rusija i Ukrajina su veliki izvoznici te sirovine, odgovorne za otprilike četvrtinu svjetskog izvoza.

Nagli skok cijene s 8 na 13 dolara u svega nekoliko dana je stoga bio reakcija na negativna očekivanja, ali najave dobre žetve u Australiji i drugim zemljama izvoznicama su smirile pesimistične duhove po pitanju cijene pšenice, pa je ona pala na 10 dolara.

Isti trend rasta cijene je i kod kukuruza

Među žitaricama se u svijetu najviše proizvodi kukuruz, kojeg je Ukrajina jedan od najvećih izvoznika na svijetu. Više od 10 posto svjetskog izvoza kukuruza dolazi iz nje, a veći izvoznici su samo SAD, Brazil i Argentina.

Od 2014. do početka 2020. cijena bušela kukuruza je bila relativno stabilna i kretala se oko  4 dolara. Do sredine te godine je cijena pala na 3.2 dolara, ali od osmog mjeseca raste. Sredinom 2021. je cijena dosegla 7.58 dolara, pada na 5 dolara u rujnu, a od tada ponovno raste na 6.5 dolara po bušelu. Početak rata je katapultirao cijenu na 8 dolara, ali od početka lipnja opet pada na trenutnih 7.5 dolara.

Trend je sličan kao kod cijene pšenice, iako kaotičniji. Rast cijena je počeo i prije rata u Ukrajini, ali ga je on pojačao. Ipak, izgleda da se situacija smiruje.

Isti obrazac se pojavljuje i kod cijene suncokretovog ulja, koja se više nego udvostručila od ožujka 2020. do početka rata u Ukrajini. Cijene ječma i šećera prate isti obrazac.

Cijene hrane su počele rasti puno prije rata u Ukrajini

Predugo bi trajalo nabrajanje cijena svih poljoprivrednih proizvoda, ali se mogu pogledati njihovi indeksi. Indeks cijena mjeri relativnu promjenu cijene u odnosu na neko bazno razdoblje.

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda prikuplja cjenovne indekse za žitarice, biljna ulja, mliječne proizvode, meso i šećer. Bazno razdoblje je od 2014. do 2016. godine, što znači da se cijene uspoređuju u odnosu na prosjek cijena u tom razdoblju.

U svibnju 2022. je indeks cijene žitarica bio 173.4 boda, što znači da su prosječne cijene žitarica bile za 73.4 posto veće od prosječnih cijena od 2014. do 2016. godine. Indeks je iznosio 140 bodova u siječnju ove godine i 134 boda u svibnju prošle.

>> Počela je globalna borba protiv rasta cijena. Stiže li nova kriza?

Za usporedbu, 2019. je indeks bio 100, što znači da su prosječne cijene u toj godini bile približno iste cijenama u razdoblju 2014.-2016. Jednostavno, cijene žitarica su rasle i prije rata u Ukrajini, ali se može tvrditi da je rat intenzivirao rast.

Indeks cijena biljnih ulja, u što osim suncokretovog spada i palmino, u siječnju 2022. bio je 186 bodova, što znači da su u prosjeku cijene bile 86 posto veće nego u razdoblju 2014.-2016. Do ožujka se indeks popeo na čak 250 bodova, ali se zadnja dva mjeseca smanjio na 230. To je približno isti obrazac kao kod žitarica.

Takvo kretanje cijena je Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a primijetila i kod mesa, mliječnih proizvoda te šećera. Razlika između te tri kategorije proizvoda i žitarica te biljnih ulja je u tome što nije bilo naglog skoka cijena zadnja tri mjeseca, ali je rast nastavljen.

Izračunat je i ukupni indeks kretanja cijena hrane, koji pokazuje isti trend. 136 bodova u siječnju 2022. znači da je prosječna cijena hrane odabranih kategorija bila 36 posto veća nego u razdoblju 2014.-2016. Pretpandemijske 2019. je indeks bio 95.1, što znači da su cijene bile čak i niže nego u razdoblju 2014.-2016. Nakon rata u Ukrajini je ubrzan rast, pa je u svibnju iznosio 157 bodova.

Ni Putin ni sankcije nisu glavni krivac

Jasno je da se ne mogu samo Putin i rat u Ukrajini okriviti za rast cijena hrane. Počelo je puno prije 24. veljače 2022. i već se sredinom prošle godine pisalo o inflaciji. U početku ju je “gurao” rast cijena energenata, točnije oporavak cijena nakon velikog pada 2020., ali je do kraja godine postalo jasno da jako rastu i cijene hrane.

Zadnjih mjeseci je, uz naftu i plin, hrana glavni izvor rasta inflacije, koja je dosegla povijesne razine. Još gore, smanjuje se rast svjetskog gospodarstva koji je, po najnovijim prognozama Svjetske banke, smanjen na 2.9 posto BDP-a. Prošle godine je očekivanje bilo 5.7 posto. Drastična je to revizija na niže u svega nekoliko mjeseci.

Krivac za to su ponajviše protupandemijske mjere, točnije zabrane kretanja, trgovine, izvozne/uvozne barijere, prekidanje trgovačkih lanaca, otežavanje međunarodnog prijevoza i općenito stvaranje kaosa u svjetskoj trgovini.

Cijene pomorskog prijevoza su rasle višestruko, a koliko je bila kaotična situacija, svjedoči danas zaboravljen događaj kada je u jednom trenutku cijena nafte bila negativna. To se dogodilo prvi put u povijesti, a rezultat je višak proizvodnje uz smanjenju potrošnju zbog lockdowna, zabrana putovanja i prekida poslovanja.

>> Rastu glad i pothranjenost, globalna ekonomija usporava. 

Da bi se gospodarstvo u takvoj situaciji održalo na životu, središnje banke država su provodile ekspanzivne monetarne politike, laički rečeno, printale su novac. Države su uz veliki proračunski deficit dijelile tzv. “helikopterski novac”.

Rat je pogoršao situaciju, ali…

Nedavni masovni lockdown u Kini, dvije blokade Sueskog kanala prošle godine, kasna reakcija središnjih banaka na rast cijena, već spomenute ostale protupandemijske mjere, printanje novca, “helikopterski novac” itd. – uzroka rasta cijena je mnogo.

Istina, rat u Ukrajini je pogoršao situaciju, ali rast cijena je počeo puno prije. 2020. je u svijetu bilo oko 811 milijuna pothranjenih ljudi, prema priznanju samog UN-a, više od 10 posto. Činjenicom da je svaka deseta osoba na svijetu bila pothranjena svijet se vratio više od desetljeća unazad jer je 13.2 posto ljudi na zemlji bilo pothranjeno početkom tisućljeća, a do 2017. se postotak spustio na 8.2 posto.

Treba pogledati istini u oči i priznati da ni Putinova invazija na Ukrajinu ni sankcije koje je Zapad uveo Rusiji nisu glavni krivac za rast cijena hrane i nadolazeću humanitarnu katastrofu, primarno u Africi i dijelovima Azije.Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

#ukrajina#rast cijena#vladimir putin#inflacija#glad u svijetu#cijene hrane#cijena hrane# branimir perković

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

shares