Pandemija depresije

Sharing is caring!

Da li narodna medicina može pomoći kod depresije?

Petar Jovanović 0dgovara potvrdno. www.pregled.com

Slijedi nam pandemija depresije, tvrde psihijatri

Index Vijesti6.7.2021.Pandemija

Slijedi nam pandemija depresije, tvrde psihijatri
Ilustracija: 123rf

PREMA nedavnom istraživanju koje je provelo Hrvatsko psihijatrijsko društvo, zbog pandemije uočen je značajan porast odlazaka liječnicima obiteljske medicine, kao i porast intenziteta tjeskobe, depresivnosti, stresa i nesanice u drugom valu epidemije, u odnosu na prvi val.

U priopćenju za medije Hrvatskog psihijatrijskog društva navodi se kako rezultati istraživanja ukazuju da nam slijedi pandemija depresije.

S obzirom na to da je depresija veliki javnozdravstveni problem, posebno je važno o njoj govoriti u vrijeme pandemije, ali i nakon razornih potresa koji su pogodili Hrvatsku, a kako bi se podigla svijest o ovom problemu i prekinula šutnja koja se gomila, osmišljena je Nacionalna kampanja za mentalno zdravlje ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE Hrvatskog psihijatrijskog društva i Udruge za prevenciju depresije i suicida – Životna linija, navodi se u priopćenju.

Psihijatri očekuju još više oboljelih od depresije i porast broja suicida

Smirivanjem pandemije, psihijatrijska struka, nažalost, očekuje još veći broj oboljelih od ovog psihičkog poremećaja, ali i porast broja suicida, koji, prema sadašnjim podacima, godišnje počini između 600 i 700 ljudi.

U nacionalnoj kampanji ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE sudjeluju hrvatski eminentni stručnjaci, koji su analizirali podatke recentnog istraživanja na online panelu.

Pogledajte snimku panela

Sudionici panela su bili prof. dr. sc. Alma Mihaljević Peleš, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, izv. prof. dr. sc. Martina Rojnić Kuzman, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru, doc. dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče te Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.

Depresija je izlječiva, ali…

Kako je istaknuto na panelu, u Hrvatskoj svake godine između 600 i 700 ljudi počini suicid, što je velika i alarmantna brojka. Istodobno, stručnjaci su naglasili da je depresija izlječiva bolest, ali ju je ključno na vrijeme prepoznati te što prije započeti s liječenjem, stoji u priopćenju HPD-a.TEKST

Depresija, osim lošeg raspoloženja i umora, podrazumijeva i radnu i socijalnu disfunkcionalnost te je riječ o bolesti koja neće proći sama od sebe, zbog čega zahtijeva profesionalni pristup i liječenje. Tjeskoba je prvi znak da nešto nije u redu i ona je predvorje depresije, istaknula je tijekom panela prof. dr. sc. Alma Mihaljević Peleš. U praksi je, nažalost, nemoguće predvidjeti koje slike depresije će završiti suicidom, što je istaknula doc. dr. sc. Petrana Brečić.

10-15 depresivnih počini suicid

Kada bismo to mogli predvidjeti, stopa suicida bi bila znatno niža. U prosjeku deset do petnaest posto ljudi s depresijom skonča svoj život počinjenjem suicida, dok se istodobno smatra da čak osamdeset posto oboljelih od depresije ima suicidalne misli – rekla je doc.dr. sc. Brečić dodajući da nitko nije imun na depresiju te da je pogrešno vjerovati kako netko tko ima naizgled „sretan život“ i ne može biti depresivan, s obzirom na to da je riječ o bolesti koja pogađa sve slojeve društva i ljude svih životnih dobi.

Iskustva iz prve ruke iznio je i Tin Pongrac, čija udruga pomaže ljudima koji se bore s depresijom, kao i njihovim obiteljima, a rade i na prevenciji suicida. S obzirom na značajno povećan broj pacijenata koji se bore s depresijom, a kako bi se izbjegle najteže i najtragičnije posljedice, Pongrac ističe značaj osnivanja Nacionalnog centra za prevenciju suicida u Hrvatskoj. Prof.dr. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru kaže da se u slučaju depresije radi o globalnom problemu, koji u Europi pogađa čak 44 milijuna ljudi.

“Ako se ljudi jave na vrijeme i ako liječenje traje dovoljno dugo, učinkovitost je velika”

“Ključno je znati da su anksioznost i depresija bolesti koje se mogu liječiti. Ako se ljudi obrate na vrijeme, i ako liječenje traje dovoljno dugo, učinkovitost je velika. Jednako tako, depresije se povezuju i s drugim kroničnim bolestima, poput koronarnih bolesti, dijabetesa, karcinoma, epilepsije… Kod ljudi s tim bolestima anksiozni i depresivni poremećaji se javljaju znatno više nego u ostatku populacije”, rekao je prof.dr. sc. Filipčić.

Problem stigmatizacije

O najnovijem istraživanju Hrvatskog psihijatrijskog društva govorila je izv. prof. dr. sc. Martina Rojnić Kuzman istaknuvši da su rezultati istraživanja pokazali pad socijalne podrške ljudima sa psihičkim problemima, kao i pad podrške obitelji te otpornosti organizma. Veliki problem je i stigmatizacija.

“Upravo je stigma jedan od ključnih faktora kod liječenja. Ljudi sa psihičkim bolestima žive u prosjeku dvadeset godina kraće od ostatka populacije, a to je velikim dijelom posljedica stigmatizacije” zaključila je izv. prof. dr. sc. Rojnić Kuzman.Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

shares